Biševo: zašto Modra špilja ne finansira automatski centar za posjetitelje

Pitanje finansiranja iza izletničkog odredišta

Biševo se često povezuje s Modrom špiljom. Istoimeni centar za posjetitelje ima širu namjeru: objasniti geologiju, prirodu i kulturu otoka. Portal Morski je 10. oktobra objavio saopćenje građanske inicijative Svezak, koja dovodi u pitanje ekonomsku održivost centra i traži veću transparentnost.

Aktuelni spor povod je za detaljniji pogled u dokumente. Važan izvor već je javan: izvještaj hrvatskog Državnog ureda za reviziju o društvu Nautički centar Komiža, koje upravlja centrom. Izvještaj je zaključen 12. decembra 2025. i ispituje poslovnu godinu 2023. Njegovi brojevi zato su pouzdan osvrt na prošlost, a ne aktuelni obračun za 2026.

Špilja, centar i društvo nisu isto

Zajednički naziv lako dovodi do nesporazuma. Prihodi od posjeta Modroj špilji u revizorskom su izvještaju zasebna stavka. Prihodi od ulaznica centra za posjetitelje obrađuju se odvojeno. Društvo koje upravlja njima obavlja i druge poslove, među kojima su komunalne i prijevozne usluge.

Ako se ukupna dobit društva čita kao rezultat muzeja, ti se nivoi miješaju. Obrnuto, slaba prihodovna stavka centra ne dokazuje da cijelo društvo posluje s gubitkom. Smislena rasprava zato počinje pitanjem na koji dio poslovanja, koju godinu i koju vrstu prihoda se broj odnosi.

Službeni koncept centra, osim toga, nadilazi prodaju ulaznica. Predstavljanje centra navodi izložbe i obrazovne programe, prirodnu i kulturnu baštinu te prostore za organizacije, nauku i održivi razvoj. Da li se i kako ti ciljevi ostvaruju trebalo bi procijeniti zajedno s finansijskim rezultatima. Koncept je za to mjerilo, ali još nije dokaz učinka.

Šta revizija pokazuje o prihodima od ulaznica

Za 2023. planirano je 210.000 eura prihoda od prodaje ulaznica za centar za posjetitelje. Prema revizorskom izvještaju, stvarni rezultat bio je manji za 206.656,48 eura, odnosno 98,4 posto. Iz razlike se računski dobija ostvareni iznos od 3.343,52 eura.

To je značajno odstupanje od plana. Međutim, izričito je riječ o prihodima od ulaznica centra, ne o svim prihodima svih aktivnosti na Biševu i ne o već izračunatom poslovnom gubitku. Za gubitak bi trebalo potpuno usporediti pripadajuće prihode i rashode. Sam manjak prihoda od ulaznica ne daje taj obračun.

Za usporedbu, isti izvještaj za 2023. navodi približno 1,98 miliona eura prihoda od ulaznica za Modru špilju. I taj iznos je prihod, a ne dobit. Prvenstveno pokazuje zašto je potrebno razdvojiti dvije ponude za posjetitelje: turistička poznatost špilje u revidiranoj godini nije se odgovarajuće odrazila u planiranim prihodima od ulaznica centra.

Redovno poslovanje košta i izvan izložbe

Revizorski izvještaj dokumentuje ugovor o najmu i upravljanju prostorima centra za posjetitelje, zaključen 2022. i dopunjen u januaru 2023. Dogovoreno je pet godina i mjesečni najam od 2.747,12 eura bez PDV-a, uz dodatne režijske troškove. Predani su, između ostalog, izložbeni i obrazovni prostori, ugostiteljski dio i dva električna vozila za posjetitelje.

Ovi podaci pokazuju da izgrađeni centar treba trajno organizovati i finansirati. Za potpunu procjenu potrebno je više od usporedbe građevinske subvencije i blagajne za ulaznice: koji troškovi nastaju za osoblje, prostore, tehniku i programe? Koji se prihodi stvarno pripisuju centru? Koje usluge se svjesno trebaju finansirati javnim sredstvima?

Cijelo društvo je prema izvještaju u 2023. ostvarilo dobit prije oporezivanja od 465.783,98 eura. Ta pozitivna ukupna brojka ne odgovara na pitanja o centru, kao što ih ne razjašnjavaju ni znatno neostvareni planovi prodaje ulaznica. Ali sprečava pogrešan zaključak da revizorski izvještaj za cijelo društvo pokazuje gubitak.

Revizija traži jasnije i provjerljivije planiranje

Revizori preporučuju realističnije procjene prihoda, rashoda i dobiti te prilagodbu finansijskog plana pri značajnim odstupanjima. Planirane i ostvarene vrijednosti također trebaju biti bolje usporedive. To nije usputna formalnost: tek tada se može prepoznati da li se pretpostavka nije ostvarila i kakva odluka iz toga slijedi.

Za centar za posjetitelje zato bi posebno koristan bio odvojen obračun poslovanja, pregledan kroz više godina. Dodatno bi bili potrebni brojevi posjetitelja, korištenje obrazovnih programa i prepoznatljive koristi za otok. To su kriteriji za poštenu procjenu: javna korist može se navesti, ali mora biti jednako provjerljiva kao finansijska subvencija.

Šta aktuelna rasprava još ne dokazuje

Aktuelne iznose gubitaka spominjane u javnoj raspravi ne možemo potvrditi izvještajem za 2023. Također nemamo konkretno rješenje kojim se traži povrat sredstava EU. Tvrdnja o potpunom povratu zato se ne smije predstavljati kao već utvrđena finansijska obaveza.

Iz ovdje analiziranih izvora ne proizlazi ni odluka o zatvaranju. Za posjetitelje rasprava zato nije automatsko otkazivanje planiranog boravka. Aktuelnu otvorenost, program i dostupnost treba provjeriti direktno kod centra. Za političku procjenu presudni ostaju aktuelni poslovni podaci i konkretni uslovi finansiranja.

Potvrđena suština važna je i bez dramatičnog zaoštravanja: očekivani prihodi centra od ulaznica za 2023. znatno su promašeni, a revizija vidi potrebu za poboljšanjem planiranja. Kako se poslovanje od tada razvijalo treba odgovoriti novijim brojevima – ne pretpostavkom da će poznata špilja sama izdržavati svaku drugu ponudu.